Svjetski dan srca utemeljila je Svjetska kardiološka federacija 2000. godine. Osnovni cilj informirati je ljude širom svijeta o bolestima srca i moždanom udaru kao vodećim svjetskim uzrocima smrti. Naime, upravo od tih bolesti umire skoro svaka druga osoba u zemljama tzv. zapadne civilizacije, a u Europi od srčano-žilnih bolesti godišnje umire gotovo četiri milijuna ljudi odnosno 45 % svih umrlih1. Svake godine obilježavanje toga dana ima različitu tematiku. Ove godine tema je "Poveži se srcem ❤️".
Cilj je iskoristiti i ojačati sve mogućnosti koje nam pruža primjena digitalnog zdravstva, posebice u doba pandemije.
Ključne poruke su:
Dijabetes ili šećerna bolest skupina je metaboličkih poremećaja, odnosno kronična bolest u kojoj su razine glukoze u krvi povišene, uslijed nedovoljnih količina inzulina i/ili njegovog neadekvatnog djelovanja.
U oboljelih osoba nastaju promjene na velikim i malim arterijama, odnosno do njihovog suženja i otežanog protoka krvi. Neosporno je da oboljeli od šećerne bolesti trebaju, uz dobru regulaciju glikemije, regulirati masnoće i krvni tlak. Arterijska hipertenzija je važan čimbenik rizika srčano-žilnih bolesti i smrti. Čak 79 % novootkrivenih dijabetičara tipa 2 ima hipertenziju, dok su srčano-žilne bolesti dvostruko, pa čak i četverostruko češće kod dijabetičara1. Može se zaključiti da svaki dijabetičar treba redovno kontrolirati svoj krvni tlak. Primjenom tlakomjera novijih generacija, koji u sebi sadrže napredne algoritme, pri svakodnevnom, rutinskom kućnom mjerenju tlaka, moguće je detektirati atrijsku fibrilaciju* koja povećava rizik od moždanog udara za pet puta2. Rano detektiranje fibrilacije atrija praćeno pravilnim liječenjem može smanjiti rizik moždanog udara za 68 %3.
1 De Boer IH. et al. Diabetes and Hypertension: A Position Statement by the American Diabetes Association. Diabetes care. 2017;40(9):1273-1284.
2 Hannon N. et al. Stroke Associated with Atrial Fibrillation - Incidence and Early Outcomes in the North Dublin Population Stroke Study. Cerebrovasc Dis. 2009;29(1):43-49.
3 https://www.webmd.com/heart-disease/atrial-fibrillation/when-afib-trouble# pristupljeno 26.8.2021.
* tlakomjeri ne postavljaju dijagnozu atrijske fibrilacije te se za postavljanje dijagnoze potrebno obratiti liječniku.
Mjerite li svoj krvni tlak ispravno? Donosimo Vam sedam jednostavnih savjeta za provođenje preciznog mjerenja krvnog tlaka1,2:
Microlife tlakomjeri klinički su validirani tlakomjeri najnovije generacije s ugrađenim modernim tehnologijama. Pojedini modeli imaju AFIB tehnologiju koja pruža mogućnost detektiranja atrijske fibrilacije tijekom mjerenja krvnog tlaka kod kuće što može predstavljati važan podatak za vašeg liječnika i nužnost za daljnju obradu i dijagnozu putem EKG-a. Microlifeova patentirana MAM1 tehnologija (eng. Microlife Average Mode) je analiza triju uzastopnih mjerenja krvnog tlaka izmjerenog u manje od tri minute. Liječnici i udruženja za hipertenziju pri mjerenju tlaka preporučuju najmanje dva očitanja i uzimanje prosječne vrijednosti mjerenja jer krvni tlak tijekom dana varira. Očitavanja se analiziraju i preračunavaju radi preciznijeg rezultata te se dobiva prosječna vrijednost krvnog tlaka. IHB tehnologija (Otkrivanje nepravilnih otkucaja srca, eng. Irregular Heart Beat) analizira frekvenciju pulsa i otkriva nepravilne otkucaje srca tijekom mjerenja krvnog tlaka. Ako tijekom mjerenja srce nepravilno radi, tlakomjer će prikazati IHB. IHB ne zamjenjuje pregled srca, ali služi za otkrivanje nepravilnosti pulsa u ranoj fazi.
1 MAM tehnologija omogućuje brzu i preciznu karakterizaciju krvnog tlaka jednaku ponovljenim mjerenjima tijekom 90 minuta.
Microlife tlakomjeri odličan su izbor za redovno kućno mjerenje krvnog tlaka koji imaju ugrađene najnovije algoritme pomoću kojih mogu detektirati srčane aritmije I atrijsku fibrilaciju, što Vas može uputiti na daljnje liječničke pretrage.
{{ productToShow.description }}
Preporuka za mjerenje krvnog tlaka je ujutro, između 6h i 9h sati i navečer, između 18h i 21h.
Atrijska fibrilacija je najčešći oblik srčane aritmije i povećava rizik od moždanog udara1.
1 Camm AJ, Kirchof P, Lip G, Schotten U, Savelieva I, Ernst S. et al. Guidelines for the management of atrial fibrilation: The Task force for the Management of Atrial Fibrilationof the European Society of Cardiology (ESC). European Heart Journal. 2010;31(19).
Arterijska hipertenzija ili visoki krvni tlak, naziva se i "tihim ubojicom" jer, ako se ne dijagnosticira i ne liječi na vrijeme, može dovesti do oštećenja niza organa1.
1 https://www.zzjzdnz.hr/zdravlje/kardiovaskularno-zdravlje/poviseni-krvni-tlak-tihi-ubojica
Efekt "bijele kute" predstavlja pojavu povišene vrijednosti arterijskog tlaka prilikom mjerenja u liječničkoj ordinaciji u odnosu na mjerenja kod kuće.
Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti na svijetu, od kojih godišnje umre čak 17,3 milijuna ljudi, odnosno 30% svih umrlih1.
1 WHO-health for all, 2016. https://www.hzjz.hr/sluzba epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/odjel-za-srcano-zilne-bolesti/
Preeklampsija se definira kao hipertenzija i proteinurija nakon 20 tjedana trudnoće. Zbog nepredvidive prirode preeklampsije, trudnice s hipertenzijom trebaju često mjeriti krvni tlak.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) preporučeni dnevni unos je 5g/dan, a u Hrvatskoj se prosječno unosi 11,6 g/dan što je daleko od preporučenih vrijednosti. Smanjenje unosa soli za samo 10 posto moglo bi spasiti milijune ljudskih života, pokazalo je istraživanje čiji su rezultati objavljeni u British Medical Journalu (BMJ)1.
1 Strazzullo P. et al. Salt intake, stroke, and cardiovascular disease: meta-analysis of prospective studies. BMJ 2009;339:b4567
Ova stranica koristi se kolačićima kako bi se osiguralo bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost stranice. Nastavkom pregleda mrežne stranice slažete se s korištenjem kolačića.